Muhamed Musić je u starijim izvorima poznatiji pod nazivom Allamek (Sveznalica), a u novijim izvorima pod imenom Musić uz etničku doznaku al-Bosnawi (Bošnjak) i as-Sarayi (Sarajlija). Muhamed Musić je rođen 1595. godine u Sarajevu, gdje završava Gazi Husrev-begovu medresu. U Sarajevu je bio jedan od najpoznatijih bošnjačkih filologa. U Istanbulu se školuje na tada jednom od najpriznatijih sveučilista u svijetu - čuvenom Sahn- i Semanu, koji završava 1616 godine. Izvrsnu životnu karijeru provodi kao Profesor, Sudija, i Pisac. 1626 godine piše komentar djela  ar-Risala aš'samsiyya i glose iz gramatike.  Dr. Amir Ljubović navodi da je Muhamed Musi? držao i "predavanja iz logike prema vlastitom djelu."  Već 1627 godine počeo je da piše glosu uz komentar jednog poglavlja Kur'ana a.s. Od 1629 godine predavao je na dvije škole, a 1633 - kao visoko cijenjeni skolar - biva imenovan za  profesora čuvenog sveučilista Sahn-i Semana. Pisao je djela i oblasti gramatike (sintakse, stilistike, i retorike). Godine 1634/5 biva imenovan za vrhovnog sudiju u Siriji (Halep), gdje je isto tako nastavio da radi kao ugledni profesor. Posljednje dane svog života, po naređenju  Mustafa-paše Silahdara, Muhamed Musić provodi u izolaciji (čuvena tvrđava Rumeli Hisan, blizu Istanbula). Naime, Mustafa-paša Sildahar se bojao da Muhamed Musić nebi obavijestio nadležne o zlodjelima i nasilju koje je Mustafa-paša Sildahar vršio u Siriji. Unatoč izolaciji, Musić dobiva jedno od najviših priznanja - postaje Carigradski Kadija 1636. Umro je iste godine u Rumeli Hisaru gdje je i sahranjen. Njegovo poznato djelo Glosa uz Mulla Dzamijev komentar arapske gramatike 'al-Kafija' stampano je  1890 godine u Istanbulu; sva ostala djela su sačuvana u prijepisima. Nadalje se proslavio u pisanju djela iz logike, prava, egzegeze Kur'ana a.s. i dogmatike.

Dr. Amir Ljubović kaže da je Musićevo osnovno polazište bilo "da se kod razmatranja bilo kojeg znanstvenog problema, pa i u dogmatici, ne smije prihvatiti kao neosporno tačno neko rješenje samo zbog toga sto je odgovor već dao neki autoritet, pa ma ko on bio." Na području logike, najpoznatije mu je djelo Komentar 'Sunčanog Traktata' (djelo završeno 1626). Djelo je podijeljeno na: (1) Uvod i dvije rasprave - (a) O suštini logike i (b) O predmetu logike, (2) Prvi članak:O pojedinačnim pojmovima  - (a) O riječima, (b) O značenjima, (c) O univerzalijama i partikularijama i (d) o definicijama, (3) Drugi članak - sa Uvodom o Definiciji Suda i (a) o kategoričkom sudu, (b) o kondicionalnim sudovima, i (3) o pravilima suda (neposrednim formama zaključivanja), (4) Treći članak - O Silogizmu - (a) Definicija, njeni dijelovi i figure, (b) O izmješanim silogizmima (modalnim), (c) O povezanom silogizmu, (d) O razdvojenom silogizmu, i (e) Dopune o silogizmu, te (5) Zaključak - sa dvije rasprave (a) O sadržajima silogizama, i (b) O dijelovima znanosti.