Jedan od najvećih svjetskih vojskovođa, već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526-1533), u vrijeme sultana Sulejmana I Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543 bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a 1546 biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni, ovaj plemeniti Bošnjak dobiva polozaj tre?eg vezira 1555. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28.VI.1565 godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6.IX.1566, janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije.

Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je  - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Zrinski živ je zarobljen i odmah pogubljen

Mehmed paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio je prelijepu džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne,  a to su ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju ćupriju u Sarajevu. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni. Međutim, vjerovatno je uticao na odluku osmanske države na obnovi Pečke Petrijaršije 1557, na čije je mjesto doveden Makarije.