Gerz Eljaz, rodom iz Janje kod Bijeljine, je bošnjački narodni heroj, koji je poginuo u ofanzivi koju je veliki bošnjački vojskovođa Hadum Jakub-paša poduzeo protiv Hrvata 1491 godine. U zasjedi gine Gerz Eljaz đerzelija koji je u narodnoj pjesmi proslavljeni bošnjački junak. Čuveni bošnjački historičar, Ibrahim Alajbegović-Pečevija (1570-1650), piše u svojoj hronici Tarih-i Pečevi, da je ban Derenčin odsječenu đerzelezovu glavu poklonio ugarskom kralju, a ovaj je ukopao na Budimskom Brdu (od tada prozvanom Gerzelez Brdo).

Đerzelez je igrao važnu ulogu u odbrani Sarajeva 1480 godine u vrijeme opsade Vuka Jajčanina (Grgurovića). Prije Krbavske bitke 1495, u kojoj su Bošnjaci totalno potukli čitavu hrvatsku vojsku, đerzelez je bio Jajački ban. Neki izvori smatraju da je đerzelez preživio Krbavsku bitku i poginuo u blizini Sokol-grada (kod Varcar-Vakufa) u novom sukobu sa banom Derenčinom, koji je povremeno uznemiravao Osmanski teritorij. I sam sultan se divio đerzelezu.

U jednoj verziji  pjesme, vezir Ćuprilić je predstavlio đerzeleza pjesničkim riječima, od kojih su sultanu od radosti suze na oči izbile, pa je uzviknuo: “Šućur Bogu i današnjem danu, kad ja imam ovakvih junaka!” U Gerzovu kod Sokola (Varcar-Vakufa) nalazi se Turbe đerzelez Alije, kod kojeg se svakog 2 augusta na Aliđun (Alijin dan) održava narodno veselje. Ispod Hadži-Sinanove Tekije nalazi se velika čardaklija koju narod zove đerzelezova Kula. Na Debelom Brdu u predjelu Soukbunara ispod Trebevića nalaze se otisci kopita đerzelezovog dorata. Na lokalitetu Velika Drveta na Alipašinom mostu, na jednom od najstarijih bošnjačkih mezarja u Bosni, ukopana je đerzelova sestra Ajka.