Vjetrenica je pećina i zaštićeni spomenik prirode, te iznimno turističko odredište u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine . Smještena je 300 m istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja , u općini Ravno , te 12 km udaljena od mjesta Slano , odnosno 80 km od grada Mostara . Ukupna dužina otkrivenih kanala doseže brojku od oko 6.230 metara. Speleološke posebnosti ove jedinstvene pećine svjetskog glasa su izvanredna, magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet sa brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, čestu pojavu magle u dijelovima Absolonova kanala, kao i davna urušavanja stropova divovskih razmjera. Vjetrenica je time apsolutni svjetski fenomen u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja ovog kraja Bosne i Hercegovine. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950 . godine.

Zoološke karakteristike

Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno više od stotinu različit životinjskih vrsta, od čega je 87 troglobionata, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a 35 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu. Ne treba zanemariti ni veliki broj uskih endema, tzv. stenoendema.Unutrašnja temperatura: zraka - 11,4 0C , vode - 11,30C Historija istraživanja

Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog pećinskog fenomena zabilježeno je kod Plinija Starijeg u njegovom djelu “Historia naturalis”, 77. godina naše ere. Najveća otkrića vršio je češki speleolog Karel Absolon u vremenu od 1912 . do 1914 . godine, dok ju je prvi naučno opisao beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929 . godine. Kasnija istraživanja urađena su u sklopu zajedničkog projekta uređenja pećine Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš” i najveći bosanski privredni gigant “Energoinvest” iz Sarajeva u vremenu od 1958 . do 1961 . godine. Novu topografsku kartu područja izradio je SO "Velebit" iz Zagreba 2002 . godine.

Paleontološka otkrića

U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur leoparda , pronađen 1968 . godine (nalaz South West Caving Cluba), te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Najcjelovitiji paleontološki opis pećine do sada je uradio Mirko Malez, 1969 . godine. Vjetrenica danas

Pećina je elektrificirana u dužini od 1050 metara, staza uređena do 1800 metara, a otvorena je za turističke posjete od 1964 . godine. U posljednjem je ratu oprema posve devastirana, no uz brojne napore Speleološke udruge i njezinog predsjednika Ive Lučića Vjetrenica je osposobljena za posjete turista iz cijele zemlje i svijeta. Posjete Vjetrenici su moguće svakog dana, uz prethodnu najavu posjete na telefon: +387 63 362 606.

Istraživanja i zaštita bogatog pećinskog svijeta Vjeternice odvijaju se već četvrtu godinu ( 2002 . - 2006 .), i to kroz istraživačke kampove, ugradnju opreme za posmatranje i izradu projekata osvjetljenja, sanacije i restauracije Vjetrenice, a napravljena je i turistička rasvjeta pećine. Izrađena je i web stranica koja je u samo devet mjeseci 2005 . imala 850.000 posjeta, a pokrenuti su i kulturni susreti u Vjetrenici. Štampana je i prigodna poštanska marka, te u domaćoj produkciji urađena dva dokumentarna filma s četiri epizode.

Da se stvari pokreću u pozitivnom smjeru, govori činjenica da je državna Komisija za saradnju s UNESCO -om ponovo podržala kandidaturu Vjetrenice i pozvalo Vijeće ministara BiH da financijski podrži kandidaturu Vjetrenice kao prirodnog dobra na UNESCO-ov popis prirodnih spomenika kulture koje pripadaju cijelom svijetu i koje vrijedi zaštititi. Komisija je projektu Vjetrenice dala i prioritet u programu participacije koju sufinancira UNESCO za 2006./2007. godinu.

Ono što žurno treba učiniti jest riješiti status Vjetrenice, svestranom pomoći obnoviti ratne ruševine u Zavali, te prilaznu infrastrukturu, ukloniti ili onemogućiti prijetnje zagađenju Vjetrenice, i formirati tijelo koje bi se brinulo o Vjetrenici.

Literatura

Popularno-naučna onografija "Vjetrenica – pogled u dušu zemlje", autora teksta i fotografije novinara Ive Lučića i univerzitetskog profesora Borisa Sketa. Autorica zapaženih fotografija je Ana Opalić i drugi. Monografija opisuje dinarski krš u čije središte stavlja jedan od najzanimljivijih krških fenomena, pećinu Vjetrenicu, koja zajedno sa svojim okruženjem predstavlja najbogatije svjetsko stanište podzemnom endemičnom faunom. Ona opisuje sve životinjske taksone (više i niže) Vjetrenice, donosi historiju istraživanja pećine, originalne i prijevode tekstova o Vjetrenici od Plinija Starijeg do Karela Absolona (77.-1912.), te biografije 39 istraživača i rječnik krških izraza.

U monografiji se prepliću podaci, znanja i metode opisa koji izvorno pripadaju speleologiji, biologiji, geologiji, historiji umjetnosti, mitologiji itd. Ovo je prvi put da su na jednom mjestu objavljene gotovo sve dostupne informacije o ovoj pećini, prikupljene s raznih univerziteta , iz biblioteka i privatnih zbirki dinarskih i niza evropskih zemalja. Starijim podacima pridodani su rezultati novih istraživanja koja su iznimno važna za historiju Vjetrenice.

Monografija je namijenjena svima: širokoj publici koja o kršu i Vjetrenici ima oskudno znanje, učiteljima, đacima i studentima koji žele ispraviti nespretnosti obrazovnih programa te stručnjacima koji su zbog uske specijalizacije zametnuli cjelovitu sliku našeg krša. Vjetrenica je složen podzemni sustav nastao u dubokom i iznimno razvijenom kršu donjeg slijeva Trebišnjice; Biologija ovdje zatječe najbogatiji rezervat podzemne faune na svijetu, paleontologija nekoliko osobitih nalaza, a kulturna povijest iznimno rijetku i neproučenu baštinu; O ovom jedinstvenom krškom fenomenu pročitajte u članku Ive Lučića. Vjetrenica je složen podzemni sustav nastao u dubokom i iznimno
3.12.2005  Gost autor razvijenom kršu donjeg slijeva Trebišnjice. No slika koju iz takvih Vjetrenica. Biologija ovdje zatječe najbogatiji rezervat podzemne faune na svijetu, paleontologija nekoliko osobitih nalaza, a kulturna povijest iznimno rijetku i neproučenu baštinu.

Vjetrenica:
- dužina 6230 m,
- nastanjuje je 87 životinjskih vrsta prilagođenih isključivo životu u podzemlju, po čemu je prva u svijetu,
- ostaci kostiju prethistorijskih životinja, od kojih je najbolje sačuvan cjelovit kostur leoparda,
- reljefi sa stećaka uklesani na ulaznu stijenu u Vjetrenicu i ostaci zidova koji su po starim izvorima pripadali dvorcu koji je hlađen vjetrom iz špilje.

Povijest istraživanja: od mita do bajke
Zahvaljujući pojavi snažnog vjetra na ulazu, koji je proizvodio zvukove kojima su pripisivan mitološka svojstva, Vjetrenica je bila privlačna cijelu povijest i to ne samo u lokalnim okvirima