Bjelašnica je planina koja se nalazi u centralnom dijelu BiH, na udaljenosti od dvadesetak kilometara jugozapadno od grada Sarajeva, pored planine Igman. Najveći vrh na Bjelašnici - Vlahinja iznosi 2067 metara i ujedno je i najveći vrh u ovom dijelu Evrope.

Samo pola sata udaljene od glavnog grada BiH, Sarajeva, nalaze se planine Bjelašnica i Igman. Nekada su bile dio planina na kojima su se 1984. organizirala natjecanja za 14. Zimske olimpijske igre. Tada su na njihovim padinama izgrađeni mnogi sportsko-rekreacioni objekti neophodni za održavanje zimskih igara. Nažalost, u proteklom periodu između 1992. i 1995., svi ti objekti su gotovo potpuno uništeni. Međutim, nastoji se da se ovom području ponovo vrati nekadašnji njegov status iz davne 1984.godine.

Značajan turistički potencijal ove dvije planine pripisuje se postojanju pogodnih skijaških strmina, mogućnosti za alpske i nordijske sportove, kao i netaknute prirode i idealnih klimatskih uslova. Tereni na Igmanu i Bjelašnici nude i širok spektar za ljetne rekreacijske aktivnosti, uključujući: paragliding, jahanje, planinarenje, planinski biciklizam, golf, skateboarding i kuglanje.

Bjelašnica je popularna turistička atrakcija za planinarenje i skijanje. Ime planine izvedeno je iz korijena riječi bijel. Visina sniježnog pokrivača od 135 cm itekako je dobra podloga ski-stazama za natjecanja u spustu, veleslalomu i slalomu.

Planina Bjelašnica se pruža na području između Sarajeva i Konjica i obuhvata širok prostor na kojem se nalaze ostaci bogumilskih bosanskih naselja, kanjona, vodopada, jezera, planinskih koliba i mlinova. Dok prostrani predjeli bogati šumom okružuju podnožje planine, nećete naići ni na jedno drvo na visini većoj od 1500 metara. Upravo na toj visini Bjelašnica se pretvara u bezbroj ogoljelih vrhova naseljenih vukovima, divljim svinjama i medvjedima. Spokojnost pejzaža je itekako uočljiva pri samom dolasku. Blagi povjetarac takoreći češlja vlati trave i, tu i tamo, poneki hrast. Brojne staze održavaju planinski klubovi koji djeluju u regionu. Bjelašnica je pravo prirodno čudo, idealna za ljubitelje prirode na koje često možete naići dok uživaju u dugim šetnjama. Samo i letimičan pogled na ljepote ove planine biće toliko snažan da će postati razlog da je ponovo posjetite.
Hotel Maršal je smješten na Babinom Dolu na Bjelašnici. To je mjesto na kojem se nekada nalazio hotel Famos, sagrađen pred sami početak održavanja Olimpijade, ali koji je pretrpio teška razaranja. Sačuvano je samo dvadesetak procenata nekadašnje strukture, dok je ostatak morao biti u potpunosti uklonjen.

Zavisno od toga kakvi su vremenski uslovi, posjetitelji se mogu popeti čak i do mjesta Karamustafini Čairi na Bjelašnici ili nastaviti dalje do koliba na Javorniku kroz gustu igmansku šumu i stići na Veliko Polje. Ovo područje ima mnogo neobičnih i interesantnih lokaliteta prirodnih vrtača i uskih dolina nastalih promjenom temperature i vegetacije.

Bjelašnica - Babin Do i Štitnji Do

Na dijelu bjelašničkog masiva - Babin Do i Štitnji Do, održavala su se takmičenja za muškarce u spustu, slalomu i veleslalomu. Postojale su dvije žičare (trosjed i dvosjed) čiji kapacitet je iznosio 2 700 skijaša na sat i pet ski-liftova kapaciteta 5 200 skijaša na sat, te fudbalsko igralište, pet teniskih igrališta, kao i univerzalni sportski teren za košarku, rukomet, odbojku, kao i 100-metarska atletska staza na Babinom Dolu. Neke od značajnih prirodnih vrijednosti ove dvije planine su jedinstveni prašumski rezervat na prostoru Babinog Dola i Ravne Vale, neprocjenjive vrijednosti za šumarska, floristička, faunistička i vegetacijska istraživanja, zatim pećina Klokovača u koju se ulazilo još davne 1894., te mnoge druge.

Hotel sa četiri zvjezdice, Smuk, bio je sagrađen na najljepšim obroncima Bjelašnice, a bio je udaljen samo dvjesto metara od ski-staze. Zahvaljujući tome, skijaši su imali mogućnost da počnu skijati direktno od hotela, sve do ski-liftova. Dok je hotel još bio u funkciji, njegov smještajni kapacitet je iznosio 120 kreveta sa pratećim objektima: restoranom, kafe i koktel-barovima, tv - salom i trgovinom.

Zgrada Press Centar nakon Olimpijade bila je preuređena u hotel čiji su se propratni objekti također koristili tokom natjecanja, međutim oni su potpuno uništeni, kao i hotel Igman koji je bio najatraktivniji u pogledu svoje kvalitete i ponude.

Igman - planina sa ekstremno visokom koncentracijom ozona je pravo klimatsko lječilište. Inače, to je lokacija sa najnižom zabilježenom temperaturom u regionu, - 43 C. Kada je lijepo vrijeme, planinari sa Igmana mogu vidjeti dijelove Crne Gore i Jadranskog mora.

Igman planina graniči sa Bjelašnicom i sarajevskim predgrađem Ilidžom.

Ova planina je pravo klimatsko lječilište i pogodno je za treninge timova svjetskog ranga. Teren, klima i priroda pružaju ovoj regiji veliki potencijal za razvoj turizma. Igman je i danas jedno od vodećih sarajevskih turističkih atrakcija.

Pored Igmana i Bjelašnice, tu su i Šavnici, jedno od najljepših skijališta gdje je izgrađena savremena ski-staza na kojoj se mogu održavati međunarodna takmičenja, a sagrađen je i skijaški dom sa preko 50 ležajeva. Teren je pogodan za skijanje, kako zimi tako i ljeti. Šume bogate divljačju pružaju izvanredne mogućnosti i za lovni turizam.

Veliko Polje - na visini od 1 270 metara je područje koje ljudi veoma često posjećuju tokom cijele godine kako bi obnovili svoju energiju uživajući na zraku koji je bogat ozonom. Sva nordijska takmičenja održavala su se upravo u ovom regionu koji trenutno posjeduje ski-lift sa kapacitetom od 500 skijaša na sat. Također su postojala dva fudbalska terena, univerzalno sportsko igralište za košarku, rukomet i odbojku, kao i četiri teniska igrališta.

Malo Polje - područje na kojem se nalaze 70 i 90-metarska skakaonica, dakle, mjesto na kojem su se održavala takmičenja u skokovima. Ovaj region je pretrpio veoma velika razaranja i trenutno je tek jedan njegov dio u funkciji. Posjeduje također univerzalno i fudbalsko igralište. Hotel Ski koji se nalazio u samoj blizini skakaonica je jedini čija struktura je sačuvana.

I pored velike važnosti koje su zauzimale ove dvije planine, najmanje ulaganja je upravo bilo u ovom regionu. Poslijeratna obnova skoro da ih je zaobišla, a neuspjeli model privatizacije gotovo da ih je opustošio. Ipak, vjerujemo da će uskoro doći do revitalizacije infrastruktura ovih dviju planina, pa će one vratiti bar malo nekadašnjeg blještavila i postati ponovo veliki zimski turistički centri. Naša zemlja ima velike mogućnosti za razvoj svih vrsta zimskih sportova, pa za nadati se da će taj razvoj biti još brži nego što je do sada bio.

 

 

Kupres je mali zapadnobosanski grad, smješten na istočnoj strani Kupreškog polja uz put Bugojno-Tomislavgrad-Split. Sportsko-rekreativni centar smješten je na samo dva kilometra od magistralnog puta Sarajevo-Travnik-Bugojno-Tomislavgrad-Split, koji se kvalitetno održava i tokom zime, bez obzira što se nalazi na velikoj nadmorskoj visini.
Turistička destinacija na Kupresu, na 1250 m nadmorske visine s oštrom planinsko - alpskom klimom i gotovo 5 mjeseci pod snijegom, tradicionalno je odredište za skijaše rekreativce, posebno privlačno i lako dostupno turistima sa područja Dalmacije i Hercegovine. Mada predratni kapaciteti još uvijek čekaju obnovu, turistima su na raspolaganju četiri ski-staze opremljene liftovima ukupnog kapaciteta oko 1000 skijaša na sat.
Skijanje, sanjkanje, vožnja na sanjkama sa psećom zapregom Aljaških malamuta, vožnja motornim sanjkama, noćno skijanje na osvjetljenim stazama, mogućnost iznajmljivanja skijaške opreme su osnovni sadržaji koji se nude skijašima u Kupresu.